Napad panike je stvarna bolest koja se može uspješno liječiti. Karakterizirana je iznenadnim napadom straha te je obično praćena lupanjem srca, znojenjem, slabošću, nesvjesticom ili vrtoglavicom. Za vrijeme napada osobe se mogu zacrveniti ili osjećaju hladnoću, utrnu im ruke, imaju jaku mučninu ili bol u prsima. Napad panike izaziva nerealne osjećaje i strah od gubitka kontrole.
Strah od neobjašnjenih fizičkih simptoma također je simptom paničnog napada. Neki ljudi za vrijeme napada vjeruju kako imaju srčani udar, gubitak razuma ili nešto treće. Ne mogu predvidjeti kad će se dogoditi slijedeći napad i između epizoda jako brinu i žive u strahu od idućeg napada.
Napad se može dogoditi u bilo koje vrijeme, čak i za vrijeme sna, traje kratko vrijeme, vrhumac obično doseže za 10 ak minuta, ali pojedini simptomi se mogu zadržati puno dulje.
Napad panike zahvaća oko 3-4 % odraslog stanovništva i kod žena je dva puta učestaliji nego kod muškaraca. Prvi napad obično se dogodi u kasnoj adolescenciji ili u ranoj odrasloj dobi, no ne znači da će sve osobe koje dožive jedan napad razviti bolest. Mnogi dožive samo jedan napad koji se nikad ne ponovi. Pretpostavlja se da je sklonost razvoju ove bolesti nasljedna.
Ova bolest jako utječe na način života i ljudi žive na način da izbjegavaju sve situacije i mjesta na kojima doživljavaju napad panike što im uvelike otežava život. Evo jednostavnog primjera: osoba koja doživi napad svaki put kad uđe u lift izbjegava sva mjesta gdje mora koristiti lift pa to jako utječe na odabir posla, mjesta stanovanja, socijalni život i slično.
Kod nekih osoba život postane pun ograničenja i nakon određenog vremena sa situacijom koja im izaziva strah mogu se suočiti jedino ako su u društvu supružnika ili neke osobe kojoj vjeruju. Kad se to stanje pogorša, nazivamo ga agorafobija ili strah od otvorenog prostora.
Na vrijeme započeta terapija najčešće prevenira razvoj agorafobije no ljudi s razvijenim napadima panike često hodaju od doktora do doktora godinama prije nego se postavi prava dijagnoza. Napadaji panike jedna su od najčešće tretiranih anksioznih stanja, u mnogim slučajevima pacijent reagira na određenu medikaciju ili određenu psihoterapiju koje pomažu mijenjanju obrasca mišljenja koji dovodi do pojave straha i anksioznosti.
Napadaji panike se često praćeni s drugim poremećajima kao što je depresija, alkoholizam ili zlouporaba droga i ti poremećaji se trebaju liječiti zasebno.