Pitate li deset ljudi da definiraju stres ili objasne što zapravo kod njih izaziva stres i kako stres djeluje na njih najčešće ćete dobiti 10 različitih odgovora na svako od pitanja. Razlog tome je nepostojanje definicije koja bi bila prihvatljiva za sve, jer ono što je nekome stres drugome je zadovoljstvo ili pak ima jako mali učinak i ujedno svi na stres različito reagiramo.
To je lako dokazati listom od čak 50 uobičajenih znakova i simptoma koje pogađaju različite dijelove našeg organizma.
Stres je i za stručnjake problematična definicija jer se radi o prilično subjektivnom fenomenu koji je teško definirati i i još teže mjeriti. Pojam je uveo još davne 1936. godine Hans Selye i definirao ga kao „nespecifični odgovor tijela na svaki zahtjev za promjenom“. Selye je proveo brojna istraživanja na laboratorijskim životinjama koje je izlagao različitim psihičkim i fizičkim podražajima (trepereće svjetlo, velika buka, ekstremne vrućine ili hladnoće..) i uočio iste patološke promjene kod tih životinja, ulceracije na želucu, smanjenje limfnog tkiva i povećanje nadbubrežnih žlijezda. Kasnije je pokazao da trajan stres kod tih životinja može izazvati razlitičite bolesti iste one koje vidimo kod ljudi, infarkt miokarda, moždani udar, bolesti bubrega i reumatoidni artritis. U isto vrijeme znalo se da je većina bolesti izazvana specifičnim uzročnikom, kao na primjer tuberkulozu izaziva bacilus tuberkuloze, antraks izaziva bacilus atraksa i tako redom. Hans Selye tvrdio je upravo suprotno, da mnogi različiti uzroci mogu izazvati istu bolest jednako kod ljudi kao i kod životinja.
Njegova teorija privukla je značajnu pažnju i stres je uskoro postao popularna uzrečica koja je potpuno zanemarivala izvornu definiciju.
Mnogi ljudi koriste izraz stres za opisati nepodnošljivog ili lošeg šefa, neugodnu situaciju i tako redom. Za mnoge ljude stres znači njihovu reakcija na neugodnu situaciju primjerice u formi boli u grudima, glavobolje ili palpitacija. Drugi pak stresom smatraju posljedicu opetovanog  podražaja, primjerice ulkus želuca . Mnogi su stručnjaci prigovarali oko tolike konfuzije i jedan je u članku British Medical Journala 1951 ironično zaključio: „Stres kao takav je stres, uzrokovan samim sobom i rezultira sobom.“
Nažalost, Selye nije znao da se pojam stres u fizici koristi stoljećima kako bi se objasnio elasticitet, svojstvo materije za povratak u prvobitno stanje nakon što se rastegne ili stisne korištenjem vanjske sile.
Sve zajedno izazvalo je dosta zabune, pogotovo kod prevođenja na druge jezike i budući nije bilo prikladnog pojma, riječ stres prvo prevela na francuski jezik kao „le stress“ a ubrzo su je slijedili stress, il stress, lo stress, der stress. Riječ stres je jedna od rijetkih  riječi koje su iz engleskog preuzete u većinu svjetskih jezika, pa čak i jezike koje ne koriste latinično pismo poput ruskog, japanskog, kineskog i arapskog.