Neravnoteža eikosanoida
Nezdrava prehrana stvara neravnotežu velike i moćne skupine tvari koje prenose poruke od stanice do stanice, a zovu se eikosanoidi. Te supstancije nalikuju hormonima i nadziru doslovno sve biokemijske procese u tijelu, a zdravlje svake osobe ovisi o njihovoj ravnoteži. Na primjer, prevelika količina nekih vrsta, poznatih kao eikosanoidi 2. tipa, a nedovoljna količina eikosanoida 1. i 3. tipa, može izazvati upalu, smanjiti dotok kisika u stanice te potaknuti pretjerano zgrušavanje krvi.
Jedan od najpoznatijih eikosanoida, prostaglandin F2-alfa, odgovoran je za nastanak menstruacijskih grčeva. Svi lijekovi za menstruacijske grčeve djeluju tako da sprječavaju sintezu prevelikih količina prostaglandina F2-alfa u tijelu. Drugi eikosanoid, interleukin-1 također je djelomice odgovoran za upalne procese pri artritisu, koji se mogu spriječiti aspirinom i sličnim lijekovima.
Prostaglandini i drugi slični eikosanoidi, kao što su prostaciklini, tromboksani i leukotrieni, reguliraju različite funkcije: krvni tlak, zgrušavanje krvi, sve vrste upala, imunološki sustav, ciklus sna i budnosti, kontrakcije maternice tijekom porođaja i tijekom menstruacijskog ciklusa, izlučivanje želučane kiseline te širenje i skupljanje krvnih žila i zračnih putova u plućima.
Premda se eikosanoidi ponašaju u velikoj mjeri poput hormona, ne proizvode se u žlijezdama koje svoj sadržaj izlučuju u krvotok, nego unutar samih stanica, gdje djeluju i zatim vrlo brzo nestanu. Sve do 80-tih godina prošlog stoljeća, znanstvenici nisu imali precizna pomagala za njihovo mjerenje. Zato neki liječnici ni danas ne shvaćaju da je neravnoteža eikosanoida konačan zajednički put za nastanak mnogih bolesti, a to mogu biti: glavobolja, menstruacijski grčevi, osip ili otjecanje, bol u zglobovima…
Iako na razinu eikosanoida utječu gotovo svi oblici življenja, uključujući i emocije, za povratak njihove ravnoteže, nisu potrebni lijekovi već pravilna prehrana.
Prvi uzrok neravnoteže eikosanoida, a također i svih bolesti i simptoma koji se s njima povezuju, jest prehrana koja ima sljedeće odlike:
- Previše rafiniranih ugljikohidrata, uslijed čega se stvara prevelika količina inzulina. Previše inzulina pogoduje proizvodnji eikosanoida koji su plodno tlo za upalne procese, kao što su prostaglandin F2-alfa i citokini.
- Nedostatak poluzasićenih masnih kiselina poznatih kao omega-3 masne kiseline. Te su kiseline nužne za rad gotovo svih stanica u tijelu, osobito stanica živčanog sustava, mozga, očiju i imunološkog sustava. Omega-3 kiseline također pogoduju stvaranju eikosanoida 1. i 3. tipa koji djeluju protuupalno i prijeko su potrebna ravnoteža „lošim“ eikosanoidima 2. tipa.
- Previše transmasnih kiselina, najčešće iz margarina i umjetnog maslaca; te kiseline sprječavaju proizvodnju eikosanoida 1. i 3. tipa i pogoduju eikosanoidima 2. tipa koji uzrokuju upale.
- Nedostatak mikronutrienata, nužnih za optimalan metabolizam eikosanoida. Premalo vitamina C i B6, premalo magnezija, primjerice pogoduje pretjeranoj proizvodnji eikosanoida koji izazivaju upale.
Neprestani stres također znatno utječe na neravnotežu eikosanoida. Posljedica je pretjerano stvaranje epinefrina i kortizola, hormona stresa koji također stvaraju upalne eikosanoide. Kofein, kojim se često nastoji olakšati stres i umor, ima isti učinak.
Izvor: Mudrost menopauze, 2003.
