Nordijsko hodanje je najdostupnija, najučinkovitija i većini ljudi najprimjerenija tjelovježba. Iako aktivno uključuje 90 % mišića, to je tjelovježba kojom se mogu bavit svi uzrasti, pa i osobe koje se ne kreću dovoljno zbog, težine, bolnih zglobova ili problema sa ravnotežom. Liječnici tvrde da je učinak nordijskog hodanja do 45 % posto veći od učinka hodanja istom brzinom bez štapova, a kalorijsku potrošnju povećava od 20-45 posto. U usporedbi s trčanjem ili običnim hodanjem do 30 % umanjuje opterećenje zglobova nogu i slabinskog dijela kralježnice, uz mnogo manje rizika povećava razinu srčanožilne i plućne kondicije, pozitivno djeluje na pravilno držanje te podnošenje stresa i životnu motivaciju.
Kod ove tehnike bitno je rasporediti težinu sa nogu na "sve četiri" pa uloga štapova služi kao proširenje ruku koje se oslanjaju na zemlju. Time se koristi čak 90 % mišića tijela, za razliku od običnog hodanja gdje se koristi pedesetak posto.
Prakticiranjem nordijskog hodanja i upotrebom štapova, rasterećuje se i napetost u vratnim mišićima i ramenima, kojoj smo svi (ili barem većina) danas izloženi zbog položaja u kojem provodimo veći dio dana na poslu (sjedenje i rad za računalom i sl.).
Zadovoljstvo u hodanju pronalaze hodači najrazličitije dobi, od djece koja sa obitelji rade svoje prve korake sa štapovima, preko sportaša raznih osnovnih sportova koji kondicijski trening nadopunjuju hodanjem sa štapovima, pa do najstarijih koji u ovakvim štapovima i posebnoj tehnici hodanja prepoznaju izvrsnu pomoć u ostvarivanju aktivnog načina života i tjelovježbe. Pozitivni učinci hodanja sa štapovima su brojni, a ukratko se mogu sažeti u jednoj rečenici: Hodanje sa štapovima je cjelovita tjelovježba uz izrazitu psihičku dobrobit.
Nordijsko hodanje je kao tjelovježba razrađeno u Finskoj potkraj devedesetih godina, njegovim se ocem smatra Marko Kantaneva, koji je usavršio način na koji su tijekom ljeta vježbali skijaši-trkači.
Nordijskim se hodanjem možemo baviti i u gradskim parkovima i na planinskim stazama, pa čak i po utabanom snijegu. Sve što je potrebno su tenisice i par štapova. Hodati se može brže ili sporije, već prema mogućnostima, a one će se uz malo upornosti sigurno povećati, jer se na taj način vježba lako i efikasno, tvrde liječnici. Kao idealnu vježbu preporučuje ga se i kod mršavljenja jer je potrošnja kalorija do 40 % veća nego kod običnog hodanja, pa osoba srednje dobi, prosječne kondicije i mase, može uz pomoć hodanja sa štapovima u jednom satu sagoriti od 400-500 kalorija. K tome, budući da štapovi rasterećuju zglobove osoba koji pate zbog velike tjelesne mase, nordijsko hodanje omogućava da se bez posebnog napora njime bave i osobe sa viškom kilograma od 60 do 90 minuta većinu dana u tjednu, što je glavi uvjet za postizanje zdrave tjelesne mase. Kao aerobno vježbanje, nordijsko hodanje je i pravi melem za dušu. Naime, nakon 30-ak minuta takvog vježbanja, ustanovili su znanstvenici, tijelo počinje lučiti tzv.hormon sreće, koji opušta, potiče maštu i kreativnost.
Izvori: Zaba- inspirirani vama 1/2007, www.beautymag.net, www.zonasrca.hr
Daniela Weiss
