Zeleni čaj potječe iz Kine gdje se konzumira preko 4000 godina, a mi Europljani smo relativno nedavno otkrili njegove blagodati. Dobiva se iz biljke Camellia sinensis, isto kao i crni čaj. Hoćemo li dobiti crni ili zeleni čaj i kakvog će on biti okusa uvelike ovisi o klimatskim uvjetima rasta biljke i načinu proizvodnje. Glavna razlika u proizvodnji je ta što se prilikom proizvodnje zelenog čaja listovi biljke obrađuju samo s parom te suše na zraku, a time ne dolazi do fermentacije i oksidacije čime čaj zadržava zelenu boju i ne dolazi do gubitka enzima i ostalih dragocjenih sastojaka.
 
  U čemu je tajna ljekovitosti zelenog čaja?
Velik dio te zagonetke nam otkriva njegov kemijski sastav koji broji i do 300 različitih sastojaka, od čega su najznačajniji polifenoli, kofein, proteini, različita eterična ulja, vitamini i minerali.
Ispitivanja su pokazala da samo 4% populacije redovito konzumira ovu izrazito zdravu namirnicu pa se nadam da bi ovaj članak to mogao promijeniti i povećati tu brojku. Evo razloga zašto.

  Već je navedeno da su polifenoli jedan od najznačajnih sastojaka zelenog čaja. Riječ je o spojevima izrazito antioksidativnog djelovanja, koji sudjeluju u neutralizaciji slobodnih radikala, a time smanjuju vjerojatnost nastanka tumora (to se ponajprije odnosi na tumore jednjaka, želudca, tankog crijeva i jetre),  te nas štiti od nekih oboljenja srca i krvožilnog sustava. Istraživanjima je potvrđeno da je u ispitanika koji su redovito konzumirali zeleni čaj učestalost nastanka tumora duplo manja nego kod ostalih ispitanika, dok je kod osoba koje su već bolovale od različitih bolesti srca, smrtnost kod bolesnika su redovito pili zeleni čaj bila duplo manja.

  Kako je kofein iz zelenog čaja „bolji“ od onoga iz kave?
Teoretski gledano, riječ je sastojku iste kemijske formule i istog djelovanja. Kofein djeluje kao stimulans, povećava nam koncentraciju i održava budnost organizma. Zeleni čaj, osim kofeina, sadrži još neke sastojke slične kofeinu kao što su teofilin i teobromin koji pojačavaju njegovo djelovanje. Kofein ima i neka negativna svojstva, može izazvati nervozu, razdražljivost te drhtanje ruku, što je dosta izraženo ako konzumiramo velike količine kave. Kod zelenog čaja, sinegrističko djelovanje ostalih sastojaka, a ponajviše aminokiseline L-teanin, smanjuje negativno djelovanje kofeina te pojačava osvježavajuće djelovanje zelenog čaja. Zbog pojačanog djelovanja kofeina, konzumacija zelenog čaja u večernjim satima nije preporučljiva osobama koje su osjetljive na kofein.

 Zeleni čaj sadržava i značajne količine flourida koji djeluju na očuvanje kostiju i zubi. Velik broj ispitanika je potvrdio da imaju dobro očuvanu gustoću kostiju čime se smanjuje rizik od osteoporoze. Osim toga, za iste ispitanike je uočena i veća čvrstoća zubne cakline, zubno meso im je manje osjetljivo, a zubi manje podložni kvarenju budući da flouridi sprječavaju zubni karijes.

  Zeleni čaj također  ubrzava izmjenu tvari, pospješuje probavu, stimulira razgradnju masnoća i čisti organe od toksina, što dovodi do veće potrošnje kalorija, a time i smanjenja tjelesne mase. Osim toga, zeleni čaj se preporučuje i sportašima budući da stimulira mišiće i povećava tjelesnu izdržljivost.

  Zbog visokog udjela antioksidansa, zeleni čaj se koristi i za usporavanje procesa starenja kože. To je prepoznala i kozmetička industrija te se u zadnje vrijeme zeleni čaj sve više koristi i kao dodatak različitih kozmetičkih proizvoda.
 
  Osim ovih dokazanih, trenutno su u tijeku još mnoga istraživanja o korisnim učincima zelenog čaja. Mnogobrojni znanstvenici upravo ispituju mogućnost korištenja zelenog čaja u spječavanju nekih neurodegenerativnih bolesti poput Parkinsonove ili Alzheimerove, liječenja multiple skleroze te redukcije negativnog kolesterola, a rezultate očekujemo s nestrpljenjem.