Pretilost postaje globalni epidemiološki problem i djece i odraslih. Povezana je s brojnim komorbitditetima kao što su kardiovaskularne bolesti, dijabetes tip 2, povišen krvni tlak, određene vrste tumora, apneja u snu i poremećaji disanja u snu. Pretilost se čak smatra neovisnim rizičnim faktorom obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti te je rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti dokumentiran čak i u pretile djece. Pretilost je povezana s povećanim rizikom morbiditeta i mortaliteta i kraćim očekivanim trajanjem životnog vijeka. Korištenje zdravstvene zaštite i troškovi liječenja pretilih osoba i bolesti povezanih uz pretilost dramatično su se povisili i očekuje se da će još rasti. Osim toga, kako se u pretilih osoba masno tkivo nakuplja u prekomjernim količinama, tako dolazi do promijenjenog metaboličkog profila, niza adaptacija i promjena u strukturi i funkciji srca, čak i kad nisu prisutne bolesti koje inače prate pretilost.  Pretilost može ostaviti negativne posljedice na srce tako što utječe na poznate faktore rizika kao što su dislipidemija ili poremećaj metabolizma masti, hipertenzija ili povišeni krvni tlak, netolerancija glukoze, apneja ili prestanak disanja u snu, poremećaj protrombinskog vremena.

Prekomjerna tjeesna težina i pretilost zbog svog negativnog učinka na kardiovaskularni sustav predisponiraju ili su povezane s brojnim komplikacijama srca kao što su koronarna srčana bolest, zatajenje srca i iznenadna smrt. No, sama klinička evaluacija kardiovaskularnog stanja pacijenta može biti ograničena zbog građe pojedinca. U zadnja dva desteljeća broj pacijenata s metaboličkim sindromom se drastično povećao. Metabolički sindrom je skup poremećaja koji uključuje poremećaj regulacije masti u tijelu, neosjetljivost na inzulin, povišen krvni tlak i trbušni tip debljine. Bolesnici koji pate od ovog sindroma imaju povećan rizik za obolijevanje od bolesti srca i krvnih žila te dijabetesa tip II. Potpuna patogeneza metaboličkog sindroma još uvijek nije dovoljno jasna pa tako nije ni jasno je metabolički sindrom neovisni rizični faktor obolijevanja od kardiovaskularnih bolesti ili pak dio jos većeg sindroma. Ono što novija istraživanja pokazuju je da je metabolički sindrom povezan s globalnom epidemijom pretilosti i dijebetesa.  Novija istraživanja o pretilosti se bave pitanjem je li pretilost genetski nasljedna. Dosadašnji rezultati pokazuju da genetika bez sumnje igra važnu ulogu u pretilosti. Glavni "krivci" za to su dvije skupine genetičkih defekata: defekti rijetkih gena koji su odgovorni za značajnu pretilost i defekti čestih gena koji su odgovorni za sklonost razvijanja pretilosti. U permisivnoj okolini, genetski faktori koji su češće involvirani u nastanak pretilosti, reguliraju distribuciju masti u tijelu, metabolizam i odgovor metabolizma na tjelovježbu i dijetu te kontrolu prehrane i izbora hrane. Novija istraživanja su otkrila više od 41 mjesta na genomu kao moguću vezu u nastanku pretilosti u odgovarajućoj okolini. Važno je otkriti genetsku podlogu pretilosti zbog sve većeg broja pretile djece. Građa i funkcija masnog tkiva u adipoznih osoba uvelike utječu na promjenu građe i funkcije srca.

Budući da je masno tkivo zauzima znatnu količinu ukupne tjelesne težine, bogato je opskrbljeno kapilarama koje su vrlo permeabilne, a i sama međustanična tvar masnog tkiva sadrži mnogo tekućine, sva ta tekućina može utjecati na zatajenje srčane u funkcije u pretilih osoba koje boluju od kardiovaskularne bolesti. No, modulacija krvotoka u masnom tkivu sprejčava da se to dogodi zahvaljujući receptorima na krvnim žilama u masnom tkivu. Sama pretilost utječe na povećanje ukupnog volumena krvi u tijelu zbog povećanih metaboličkih potreba organizma. Kako kod zdravih, tako i kod pretilih osoba u bilo kakvoj količini intenzitetu fizčke aktivnosti volumen krvi se povećava, s tim da je to u pretilih osoba vrlo veliko opterećenje za srce i krvne žile s obzirom na ukupni volumen krvi u mirovanju. Takvi novi zahtjevi za srce uvjetuju i prilagodbu srca i to u obliku promjene građe srčanog mišića, najčešće lijeve klijetke i pretklijetke. Zadebljanje srčanog mišića, kao i širenje klijetke i pretklijetke mogu dovesti do drugih ozbiljnih i životno ugrožavajućih komlikacija kao što su fibrilacija klijetke, fibrilacija pretklijetke i srčani udar. Hipertenzija ili povišen krvni tlak je šest puta češća pojava u pretilih osoba nego u onih normalne tjelesne težine. Većina pacijenata koji imaju povišeni tlak su prekomjerne tjelesne težine Česta pojava u pretilih osoba jest edem ili otok potkoljenica. Do tog stanja dolazi zbog povećanog volumena krvi u krvnožilnom sustavu, poglavito u venama i limfnom sustavu, nemogućnost dostatnog srčanog izbacivanja krvi o oterećivanja venskog i limfnog sustava, i preomjenama stanja krvnih i limfnih žila u pretilih osoba. Otok potkoljenica može dovesti do ozbiljnih posljedica kao što su upala potkožnog tkiva, ulkusi ili duboki defekti kože i potkožnog tkiva, te posljedično dovesti do gangrene ili umiranja tkiva.

Zastoj krvi u venama može dovesti i do stvaranja ugrušaka koji mogu cirkulacijom otputovati do krvne žile u bilo kojem dijelu tijela, kao što su krvne žile mozga, udova, crijeva, pluća, što se zove embolija Kada ugrušak zapne u nekoj krvnoj žili, uzrokuje njezino začepljenje koje nosi veliki rizik odumiranja tkiva koje opskrbljuje ta žila. Jedan od najozbiljnijih komplikacija embolije je plućna embolija. Začepljenjem velike krvne žile može doći do infarkta pluća i letalnog ishoda.